Da li ste možda čuli za onu da zidovi imaju uši mogli bi ispričati o čudima koja su se događala učionicama? Na svojim NLP treninzima često to znam reći polaznicima. Onda kada posumljanjaju da nešto mogu napraviti, a sa ciljem da ih motivišem, ohrabrim. Kažem im da zidovi u Miroras centru imaju uši mogli bi vam potvrditi da su svi polaznici do sada, a koji su na posumnjali da to mogu napraviti, da su na kraju svi do jednoga to napravili i tako ćete i vi, na kraju dana biti jako zadovoljni sa svime što ste danas uradili. I naravno da bi svi bili motivirani i pristupili bi vežbi potpuno otvoreno i fokusirano. I upravo današnja šetnja, tačnije ulaz u jedan deo šume koji me uvek lepo i pozitivno iznenadi, podsetio na ovaj deo sa NLP treninga. 

Ovo je jedan od Miltonovih jezičkih obrazaca. U ovom obrascu stvarima i predmetima dajemo ljudske osobine u svrhu naglašavanja i davanje veće vrednosti onome što želimo naglasiti u tom trenutku! Ja samo što sam između dva grma zakoračio u šumu, na zemlji sam primetio jednu staru granu mestimično prekrivenu mahovinom, kako je raširila svoje ušne školjke. Da, dobro ste pročitali, ušne školjke koje su pažljivo osluškivale ko to prolazi tuda i šta se to događa, kako bi blagovremeno obavestila šumske stanovnike! 

Šuma ispod zemlje ima svoju mrežu, šumski internet, tako da su međusobno umreženi i koji im između ostalog služi za komunikaciju. Možda sada kažete u sebi, možeš misliti, šta li ovaj lupeta. A ono što ću vam reći je da je to istina i da je naučno dokazano da drveće međusobno komunicira koristeći se podzemnom šumskom internet mrežom. Ta mreža, koja povezuje šumski svet se zovu hife, (hyphae), one su temeljni gradivni element plodišta gljiva, većinom valjkastog i cevastog oblika i micelij (mycelium) vegetativni, u supstratu skriveni dio gljive iz kojeg se razvijaju plodišta, izgrađen je mahom od paučinasto, končasto ili konopasto građenih, debelih i razgranatih niti (hifa). Da, gljive su u stvari i šumski intrenet i networking. 

To što vidimo obično iznad je plod, ono što zovemo gljiva je u stvati samo plod. Njena cela osnova je pod zemljom, poprilično zna biti velika i uzajmno je povezana sa šumskom florom! Međusobno pomažu jedni drugima da opstanu, hrane jedna drugu i komuniciraju! U koliko uništimo šumu uništavamo i gljive, i obrnuto ako uništitimo gljive, uništiće se dobar deo šume! 

Interesantno je da kroz naše telo prolazi isto takva mreža koja nas čini povezanim kako unutar nas tako i sa svime oko nas. Možda jednom shvatimo da smo svi jedno i da smo vi umreženi i možda počnemo drugačije i sa više poštovanja pristupimo prirodi! 

Vratimo se na ušne školjke. To vam je jedna gljiva koja ima oblik poput naših ušnih školjki i zove se judino uho (Auricularia auricula-judae). Judino uho nije osobito omiljeno na zapadu, a u Kini se u kulinarske i ljekovite svrhe koristi već tisuću godina. Osim za liječenje, Kinezi ovu gljivu koriste kao začin za kisele juhe. U Gani je koriste kao krvni tonik. Kinezi je nazivaju uhom drveta, a Japanci drvenom meduzom. 

Oblikom i bojom često neodoljivo podsjeća na ljudsko uho no može po obliku podsjećati i na šalicu. Baza plodnog tijela je lateralno spojena s drvom, a može imati malenu nitastu stapku. Dužine je od 3 do 8 cm, ali može doseći i 12 cm. Čvrste je i želatinaste strukture i ujedno elastična dok je gljiva mlada i svježa. Kasnije se plodno tijelo suši i postaje krto. Gornja strana je obično sterilna i svilenkasta. Ružičastosmeđe je boje s ljubičastim odsjajem koja vremenom postaje tamnija, a često je prekrivena tankim, paperjastim dlačicama sive boje. 

Baza plodnog tijela je lateralno spojena s drvom, a može imati malenu nitastu stapku. Sadrži veću količinu minerala, točnije kalcija, fosfora i željeza. Bere se kroz čitavu godinu. Lijek za krv! Kinezi spravljaju juhu kojom liječe prehladu i povišenu temperaturu. Cijene ga kao gljivu koja osvježava krv, puni čovjeka životnom energijom, vlaži i čisti crijeva i uklanja toksine iz organizma. 

Nabrao sam nešto malo ove atraktivne gljive za osušiti kako bi spremao neke čorbice kasnije! Drugih gljiva nije bilo ali je tu bilo njeno veličanstvo “kopriva” koja je izuzetno moćan lijek iz prirode, nema za šta nije dobra pa i za kuvanje! Ubrao sam na brzinu jednu manju količinu mladih vrhova kopriva i počeo smišljati šta ću to fino danas kuvati za ručak. 

Kako sam se zadržao duže od planiranog morao sam smisliti neko brzinsko jelo i odlučio sam da ću spremiti: Testeninu u sosu od divljih kopriva